University of Zagreb School of Medicine

Isprepletenost medicine i fizike kao fundamentalne prirodoslovne discipline bila je poznata i utemeljiteljima Medicinskog fakulteta pa je od početka rada planirano i osnivanje Zavoda za fiziku. Kako je poznato, razumijevanje prirodnih procesa se najčešće temelji na razumijevanju osnovnih fizičkih principa. Želimo li razumjeti fiziološke procese u ljudskom organizmu moramo naučiti osnove biofizike. S druge strane, želimo li razumjeti kako rade uređaji koji se upotrebljavaju u medicinskoj dijagnostici i terapiji te kakav je njihov utjecaj na ljudski organizam pomoći će nam poznavanje medicinske fizike.

Redovi predavanja iz 1918. godine pokazuju da je kolegij Fizika s vježbama nosio u prvom semestru 5 sati tjedno. Prvi predavač bio je dr. Stanko Hondl, redoviti profesor fizike Mudroslovnog fakulteta (danas Filozofski fakultet) u Zagrebu. Nakon podučavanja više od 15 generacija studenata medicine, početkom akademske godine 1935/36 Hondl, kao tadašnji potpredsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i rektor Sveučilišta u Zagrebu, zbog zauzetosti mjesto honorarnog predavača prepušta dr. Marinu Kataliniću koji je godinu dana prije već preuzeo obvezu predavanja na Veterini i Farmaciji. Katalinić je 1943. imenovan izvanrednim, a zatim krajem 1944. redovitim profesorom na Katedri fizike pri Filozofskom fakultetu. Kako je te iste godine preuzeo rukovođenje Fizikalnim zavodom Sveučilišta u Zagrebu, njegovo mjesto honorarnog predavača (suplenta) Medicinske fizike na Medicinskom fakultetu preuzeo je dr. Juraj Korbler, izvanredni profesor Kliničke radiologije. Također, kratko vrijeme predaju dr. Ivan Supek i dr. Dragutin Mayer. Nakon 2. svjetskog rata Marin Katalinić nije uspio zadržati svoju poziciju na zagrebačkom sveučilištu te nastavlja raditi s jednakim entuzijazmom u Skopju kao redoviti profesor Katedre za fiziku Filozofskog i Katedre za fiziku Medicinskog fakulteta i konačno karijeru završava kao rektor Sveučilišta u Skopju.

Istovremeno, uprava Medicinskog fakulteta traži trajnije rješenje za održavanje nastave iz fizike pa 1945. godine angažira docenta Veterinarskog fakulteta, Božu Metzgera kao honorarnog predavača fizike. Vijeće Medicinskog fakulteta na svojoj redovitoj sjednici 23.01.1948.g. postavlja zahtjev za vođenje posebne knjige inventara Zavoda za fiziku, daje mu na raspolaganje manju svotu novaca za nabavke i imenuje asistenta i laboranta. U nastavku, Vijeće MF predlaže imenovanje predstojnika, imenovanje Zavoda i izradu službenog pečata Zavoda. Prvim pročelnikom je imenovan doc.dr. Božo Metzger (slika), a za upraviteljicu inventara je imenovana sveučilišna asistentica Dragica Winterhalter. Prema Redovima predavanja, predavanja kolegija Fiziku za medicinare s vježbama su se održavala u zgradi na Šalati, a vježbe u zgradi Veterinarskog fakulteta. Zbog nestašice nastavnog osoblja, u razdoblju od 1951. do 1953. godine, Metzger predaje fiziku i na Farmaceutskom fakultetu. Božo Metzger je svojim zalaganjem i uz znatnu materijalnu pomoć tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta Andrije Štampara, uspio oformiti zajednički praktikum za studente Veterinarskog, Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta u akademskoj godini 1953/54. Praktikum je postavio u suradnji s asistenticama Katarinom Kranjc (Veterinarski fakultet), Dragicom Winterhalter (Medicinski fakultet) i Lidijom Colombo (Farmaceutski fakultet). Godine 1954. Zavodi za fiziku Veterinarskog, Farmaceutskog i Medicinskog fakulteta spajaju se u zajednički Zavod za medicinsku fiziku na čijem je čelu bio doc.dr.Božo Metzger. 1956. izabrana su dva nova asistenta fizičara: Ankica Kirin i Branko Čelustka, a potom 1961. Antun Kuntarić i 1964. godine Juraj Nikolac. Metzger je dužnost predstojnika obnašao do 1962. kada odlazi sa Sveučilišta i zapošljava na radnom mjestu radiološkog fizičara u bolnici Dr. Mladen Stojanović (danas Bolnica sestara milosrdnica) u novoosnovanom Odsjeku za primjenu radioaktivnih izotopa. Sa Zavodom za radiologiju i nuklearnu medicinu iste bolnice surađuje još od 1958.g. kao konzilijarni fizičar na području dozimetrije ionizirajućeg zračenja pa se smatra prvim zaposlenim medicinskim fizičarem na području Republike Hrvatske.

Velik broj studenata i složenost procesa nastave na Medicinskom, Veterinarskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu čine neodrživim opstanak zajedničkog Zavoda pa 1962. godine Zavod za fiziku Medicinskog fakulteta ponovo postaje neovisan na čelu s dr. Tomislavom Pinterom, profesorom kemije i istodobno predstojnikom Zavoda za kemiju i biokemiju. Godine 1966. predstojnica Zavoda postala je docentica Dragica Winterhalter kao prva zaposlena sveučilišna nastavnica Zavoda za fiziku. Mr.sc. Dalibor Broz se zapošljava 1971.g. s prethodnim profesionalnim iskustvom u industriji dok mr.sc. Dubravka Krilov 1974.g. i mr.sc. Jasminka Brnjas-Kraljević 1975.g. s iskustvom u znanstvenim institucijama. U tom periodu postojala je dobra praksa usklađivanja nastavnih programa i izmjena iskustava na nivou nastavnika fizike svih medicinskih fakulteta na području tadašnje države. Naime, razumijevanje fizike bioloških sistema zahtijeva interdisciplinaran pristup, a za podučavanje studenata potrebno je, uz znanje i iskustvo, veliki entuzijazam. I dalje se praktikum iz fizike nalazi na Veterinarskom fakultetu pa studenti medicine ondje odlaze na nastavu. Konačno, 1981. godine Zavod za medicinsku fiziku i biofiziku dobiva prostorije na Šalati u zgradi Dekanata, čime se rješava problem nedostatka prostora nužnog za održavanje nastave za studente Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. Kao asistenti se zapošljavaju Maja Balarin 1985., Ozren Gamulin 1990., a Sanja Dolanski Babić 1993. godine. Treba posebno naglasiti da su predstojnici prof.dr.sc. Branko Čelustka, prof.dr.sc. Ankica Kirin i prof.dr.sc. Jasminka Brnjas-Kraljević zajedno s ostalim članovima našeg malog Zavoda učinili iznimne napore osiguravajući održavanje nastave na Stomatološkom fakultetu od njegova osnutka te na studiju medicine u Splitu (od 1974. do 1996.), Osijeku (1979. do 1998.) i Mostaru (1997. do 2006.) do konačnog osamostaljenja tih medicinskih fakulteta. Također, u prostoru Zavoda za fiziku i biofiziku se održavala nastava na Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu (danas Zdravstveno veleučilište) od 1984. do 2000.g. U današnji prostor Zavod za fiziku i biofiziku se smjestio 1993.godine. Posjeduje praktikum, prostor za pripremu pokusa, 7 uredskih prostorija, knjižnicu s oko 500 knjiga i od 2003.godine Laboratorij za nanostrukturne materijale.

Prvi predavač fizike za studente medicine, Stanko Hondl je još 1922.g. pripremio udžbenik Fizika za više razrede srednjih škola iz svojih rukopisa predavanja. Njegov nasljednik, Marin Katalinić je izdao skripte Fizika za medicinare (u tri dijela) s originalnim crtežima i opisima pokusa na oko 200 stranica u organizaciji Kluba medicinara Sveučilišta u Zagreb (slika) i možemo ih smatrati prvim nastavnim tekstovima iz fizike za studente medicine. U svom predgovoru, kojeg je napisao davne 1939., možemo prepoznati i današnji trenutak: Naša izvorna stručna literatura tako je mlada i oskudna, da ni iz daleka nije kadra zadovoljiti potrebama modernog medicinskog studija. Božo Metzger kao docent Veterinarskog i Medicinskog fakulteta je pripremio 1947. poznatu skriptu Fizika za medicinare i veterinare koja je doživjela više izdanja. Uvođenjem praktičnih vježbi iz fizike u kojima studenti individualno izvode mjerenja pokazala se potreba za odgovarajućim udžbenikom kojeg je 1962. godine pripremila Dragica Winterhalter sa suradnicima. Vježbe iz fizike za studente medicinskog, veterinarskog i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta su tiskane u više od 10 izdanja. Od postanka Zavoda do danas tiskano je 13 sveučilišnih udžbenika, 2 udžbenika za višu medicinsku školu i 2 udžbenika za srednje škole. Tijekom svih ovih godina umnožen je veliki broj skripti i dodatnih nastavnih tekstova. Članovi Zavoda su također preveli s engleskog jezika udžbenik Fizika za biologe i medicinare autora D.M. Burnsa (1973. godine). Članovi Zavoda se nisu bavili samo fizikom za što je izvanredan primjer Božo Metzger, kao autor najpoznatijeg priručnika za radio amatere i tehničare na prostoru bivše Jugoslavije, s 4 ponovljena izdanja.

Informacije o Katedri / Zavodu za fiziku i biofiziku

Slijeva na desno: A. Perko, S. Dolanski Babić, O. Gamulin, M. Balarin, M. Škrabić, A. Horvatin, A. Ožvald, K. Serec