U Uredu predsjednice RH održan Okrugli stol na temu odlaska mladih zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske

Objavljeno 12.05.2017.

U četvrtak 11.05. je u Uredu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović održan prvi u nizu Okruglih stolova u organizaciji Vijeća mladih Predsjednice RH. Tema skupa bila je ‘Biti mladi liječnik i medicinska sestra i živjeti u Hrvatskoj – Odljev mladih liječnika i zdravstvenog osoblja’ što je posljednjih mjeseci, obzirom na negativnu statistiku, prilično aktualna tema.

Na Okruglom stolu, na kojem su sudjelovali predstavnici svih relevantnih zdravstvenih institucija, udruga, komora, kliničkih bolničkih centara, bio je dekan našeg Fakulteta prof.dr.sc. Marijan Klarica kao predsjednik Dekanske konferencije medicinskih fakulteta Hrvatske te je istaknuo sljedeće:

Dekanska konferencije medicinskih fakulteta Republike Hrvatske predlaže provedbu sljedećih mjere koje bi pridonijele tome da se studentima te mladim liječnicima i ostalim zdravstvenim strukama vrati povjerenje u sustav:

  • 1. Dugoročno planiranje kadrova u zdravstvu na nacionalnoj razini s preciznim navođenjem kadrovskih potreba svih vrsta zdravstvenih djelatnika i svih obrazovnih razina u pojedinim zdravstvenim institucijama
    • izrada nacionalnog registra zdravstvenih djelatnika temeljem kojeg bi se pravovremeno moglo reagirati i intervenirati od strane nadležnih tijela
  • 2. Usklađivanje potreba za zdravstvenim kadrovima i  upisnih kvota kako na medicinskim i stomatološkim fakultetima tako i na zdravstvenim studijima i veleučilištima
    •  Od 2009. su medicinski fakulteti povećali upisne kvote no ugovori potpisani sa sveučilištima i Ministarstvom obrazovanja i znanosti u kojima su bile definirane potrebe za  nastavničkim kadrovima, te materijalne potpore za provedbu obrazovanja većeg broja upisanih studenata nisu uopće provedeni.
    • Svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj imaju manjak zaposlenih prema nastavnom opterećenju
  • 3. Modifikacija postojećeg modela pripravničkog staža i specijalističkog usavršavanja doktora medicine
    • zbog specifičnosti studija globalni je problem praktični rad studenata medicine te je nužno dobro strukturirati razdoblje pripravničkog staža koje nastupa nakon završetka studija, a prije odlaska na specijalističko usavršavanje
    • urediti sustav specijalističkog usavršavanja doktora medicine  – svaka od 48  specijalizacija zahtjeva provedbu nastave specijalističkih studija od 360 sati (oko 18 000 novih sati nastave opterećenja za fakultete)
  • 4. Povećanje mobilnosti zdravstvenih profesionalaca unutar javnozdravstvenog sustava, te stvaranje sustava u kojem će se poslodavci i ustanove natjecati za zdravstvene profesionalce, a ne obrnuto kao što je trenutačno slučaj
    • omogućiti mobilnost sukladno stečenoj razini kompetencija za obavljanje pojedine djelatnosti (izvrsne i ambiciozne motivirati poticajnijom radnom okolinom u kojoj mogu još više napredovati) – time bi se omogućilo da najbolji mladi liječnici i sestre budu zaposlenici velikih zdravstvenih institucija kako bi se sačuvala njihova nacionalna uloga u zdravstvenoj skrbi za bolesnika i edukaciju budućih kadrova
  • 5. Uvesti red/bolju komunikaciju u sustav gdje tijekom studija studenti spadaju pod resor znanosti, a po završenom studiju kao mladi liječnici/zdravstveni profesionalci se zapošljavaju i rade u sustavu zdravstva
  • 6. Povećati izdvajanja za znanost i obrazovanje u području biomedicinu
  • 7. Posebnu pažnju posvetiti depriviranim i izoliranim područjima Hrvatske – osvijestiti lokalnu upravu o problematici nedostatka zdravstvenih kadrova te ih potaknuti na donošenje mjera kojima bi privukli mlade zdravstvene djelatnike
  • 8. Omogućiti mladim zdravstvenim djelatnicima iz manjih sredina odgovarajuće usavršavanje i napredovanje unutar zdravstvenog sustava
  • 9. Proaktivnim djelovanjem isticati/promovirati pozitivne stvari koje se događaju te mogućnosti koje se otvaraju u našem zdravstvenom sustav
    • npr. transplantacijska medicina, inovacije naših znanstvenika, rezultati brojnih istraživanja naših biomedicinara koja mijenjaju svjetske udžbenike, a o kojima se ne zna puno, mogućnosti uključenja zdravstvenih djelatnika iz manjih sredina u istraživačke projekte i sl.

Detaljnije o Okruglom stolu možete pronaći ovdje.

Vijeće mladih Predsjedice Republike Hrvatske vodi stručne rasprave o pojedinim pitanjima iz područja politike mladih koje se odnose na podizanje razine obrazovne strukture mladih i uključenosti mladih u društvene procese. Vijeće radi na izradi strateških platformi za usklađivanje s politikama mladih Europske unije poglavito u odnosu na podizanje razine zapošljavanja i životnog standarda mladih te na iznalaženju i definiranju odgovora na vitalna pitanja zadržavanja mladih u Republici Hrvatskoj.

Za koordinator Vijeća mladih Predsjednice Republike Hrvatske imenovan je asistent našeg Fakulteta sa Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Danko Relić, dr. med. koji je ujedno i predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu.

Ostali članovi Vijeća:

– Ivan Bota,
– Kaja Pavlinić,
– Maja Mustač,
– Gentiana Fana,
– Dora Klindžić,
– Luka Dragaš,
– Tatjana Matić,
– Anita Ruso,
– Nika Milinović,
– Josip Vrbanek,
– Ivan Klepo,
– Hana Ivana Breitenfeld,
– Boris Krajinović i
– Mario Podrug.

Članovi Vijeća mladih sa Predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović