University of Zagreb School of Medicine

U eri digitalnog doba i konstantnog rasta razumijevanja odnosa ljudi i digitalnih medija pojam profesionalnog ponašanja na elektronskim medijima e-profesionalizam postaje iznimno važan za razvoj i opstanak struke. Internet portali i društvene mreže su definirane kao internetske stranice i aplikacije koje omogućavaju korisnicima kreiranje, dijeljenje i komentiranje sadržaja, one su platforme koje omogućuju društveno umrežavanje. Broj korisnika društvenih mreža raste eksponencijalnom brzinom. Na društvenim mrežama u 2005. g. bilo je aktivno 8% korisnika interneta, dok se 2014. g. udio aktivnih korisnika društvenih mreža povećao na 74% korisnika interneta^,. Facebook je krajem 2017. g. imao 2.2 milijarde korisnika, Instagram 800 milijuna, a Twitter 330 milijuna korisnika. U Hrvatskoj je u 2017. g. registrirano 1,8 milijuna korisnika Facebooka, a broj korisnika Instagrama se udvostručio u razdoblju između 2015. g. i 2017. g. te sada broji oko 390 000 korisnika.

Svaka aktivnost na digitalnim medijima, čak i posjet internetskoj stranici bez „prave aktivnosti“, ostavlja digital footprint koji se više ne može ukloniti niti izbrisati. Zahvaljujući servisima kao što je Internet Archive Wayback Machine, čak i izbrisana internetska stranica ostaje sačuvana zauvijek ili kao što to Clive Thompson opisuje, korisnici digitalnih medija su podvrgnuti savršenom sjećanju silikonske memorije. Ove opasnosti „gdje smo bili“ i „što smo objavili“ mogu stvoriti lažni privid „kakvima se činimo“. Ovaj dojam, digitalna percepcija nas samih koju stvaramo ostavljajući više ili manje vidljive tragove u digitalnim medijima, je posebno naglašena u okruženju zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih profesija.

Zdravstveni djelatnici i zdravstvene institucije, među kojima su posebno izraženi doktori medicine i doktori dentalne medicine, nisu izuzetak. Brojne institucije koje educiraju doktore medicine i dentalne medicine koriste digitalne medije i društvene mreže za promociju nastavnih sadržaja i kolegija te komunikaciju sa studentima. Nastavnici koriste You Tube i druge internetske platforme kako bi osuvremenili proces učenja i stjecanja novih znanja i vještina . Digitalni mediji se koriste za predstavljanje novih medicinskih postupaka i materijala (postavljanjem videa na You Tube, Vimeo i slične internetske stranice), za oglašavanje privatnih zdravstvenih institucija te za dijeljenje novih znanstvenih spoznaja.

Iako stariji zdravstveni djelatnici u manjem udjelu koriste internet profesionalno i privatno, za mlađe generacije zdravstvenih djelatnika ne biti prisutan on-line ne postoji kao mogućnost. Studenti pripadaju generaciji mileanijalaca koji su spretniji u korištenju digitalnih medija od njihovih nastavnika. Kako današnjim studentima omogućiti stjecanje potrebnih znanja i stavova te adekvatnog profesionalnog ponašanja u okruženju digitalnih medija, predstavlja sve veći izazov u svim granama edukacije zdravstvenih djelatnika .

Pojavom digitalnih medija definiran je termin e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika kao stavovi i ponašanja koji odražavaju tradicionalne paradigme i komponente profesionalizma zdravstvenih djelatnika manifestirane kroz digitalne medije.

Međutim studenti su zbunjeni oko etičkih, pravnih i profesionalnih implikacija u svezi njihovog ponašanja u digitalnim medijima, nejasan im je pojam e-profesionalizam te razlike između profesionalne i neprofesionalne uporabe digitalnih medija te iskazuju potrebu da se u nastavnim programima omogući stjecanje potrebnih vještina o korištenju digitalnih medija, poglavito iz aspekta e-profesionalizma^,, .

Također sve veći broj kolega srednje i starije generacije počinje aktivno sudjelovati u korištenju digitalnih medija te pronalaze poteškoće u iskorištavanju prednosti te navigiranju i prepoznavanju potencijalnih opasnosti. Razina informatičke pismenosti koja je potrebna za uspješno korištenje digitalnih medija predstavlja mogući problem prilikom osiguravanja privatnosti profila na društvenim mrežama i internetskim stranicama. S druge stane upravo taj nedostatak informatičke pismenosti može i odvratiti liječnika od iskorištavanja navedenih pozitivnih aspekata digitalnih medija (trajna edukacija, kontakt sa pacijentima i sl.) koji bi unaprijedili razinu zdravstvene skrbi. Također su i pacijenti u sve većem broju korisnici digitalnih medija te očekuju da će on-line pronaći informacije o svom zdravlju i onima koji brinu o njihovom zdravlju^,.

Svjesni nedostatka istraživanja u području e-profesionalizma zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, interdisciplinarna istraživačka grupa je aplicirala projekt o opasnostima i prednostima društvenih mreža na natječaj Hrvatske zaklade za znanost

Voditelj projekta: Doc. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, MEF, Katedra za medicinsku sociologiju i zdravstvenu ekonomiku

Istraživačka skupina:

• Doc. dr. sc. Joško Viskić, dr. dent. med., Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za fiksnu protetiku
• Dražen Jokić, dr. dent. med., Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ortodonciju
• Danko Relić, dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku
• Kristijan Sedak, mag. comm., Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za komunikologiju
• Lovela Machala Poplašen, prof., dipl. knjiž.
• Marko Marelić, mag. soc., doktorand

Projekt ima za cilj istraživanje utjecaja društvenih mreža na e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika u Republici Hrvatskoj gdje je e-profesionalizam široko definiran kao predanost izvršavanju profesionalne zadaća, pridržavanju etičkih principa i osjetljivosti za pacijentovu dobrobit tijekom on-line aktivnosti na društvenim mrežama. Prva istraživačka tema usmjerena je na e-profesionalizam studenata i nastavnika Medicinskog fakulteta i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istražit će se učestalost korištenja društvenih mreža, prepoznat će se najčešće korištene društvene mreže te će se utvrditi razlike u stavovima i iskustvima studenata i nastavnika u svezi korištenja društvenih mreža. Metodom analize sadržaja će se utvrditi utječe li i na koji način sadržaj objavljen na društvenim mrežama na kompetenciju profesionalizma studenata i nastavnika kroz aspekte opasnosti i mogućnosti korištenja društvenih mreža. Istražit ćemo determinante e-profesionalnog razvoja studenata, kao i okružje za razvoj profesionalne izvrsnosti i integriteta u kontekstu društvenih mreža. Temeljem nalaza iz ovog dijela istraživanja, razvit ćemo i testirati intervencije za poticanje razvoja e-profesionalizma tijekom studija.

Druga istraživačka tema bit će usmjerena na e-profesionalizam doktora medicine i doktora dentalne medicine. Istražit će se učestalost korištenja društvenih mreža, prepoznat će se najčešće korištene društvene mreže, utvrditi će se razlike u stavovima i iskustvima doktora medicine i doktora dentalne medicine u svezi korištenja društvenih mreža te prepoznati područja djelovanja liječnika na društvenim mrežama. Obje skupine ispitanika će se diferencirati po spolu, dobi, radnom mjestu/instituciji (privatno ili javno zdravstvo), diferencirat će se uporaba društvenih mreža u privatne i profesionalne/individualne i institucionalne svrhe te će se rezultati usporediti s rezultatima prethodne faze istraživanja (populacije studenata i nastavnika). Također će se metodom analize sadržaja utvrditi temeljem kojih kriterija drugi, tj. krajnji korisnici društvenih mreža procjenjuju profesionalizam liječnika te vjerodostojnost i kvalitetu dobivenih informacija. Temeljem nalaza iz ovog dijela istraživanja, razvit ćemo i testirati intervencije za poboljšanje e-profesionalne prakse doktora medicine i doktora dentalne medicine.

Rezultati istraživanja pridonijet će boljem razumijevanju kako se e-profesionalizam razvija tijekom obrazovanja i prakse u zdravstvenoj skrbi. Rezultati istraživanja omogućit će detaljan uvid o korištenju društvenih mreža među zdravstvenim djelatnicima u Republici Hrvatskoj (studentima medicine i stomatologije te liječnicima i stomatolozima) te će se utvrditi razlike ovisno o podgrupi ispitanika čime će se omogućiti usporedba s rezultatima prethodno provedenih međunarodnih istraživanja. Identificiranjem kriterija kojima korisnici društvenih mreža procjenjuju profesionalizam zdravstvenih djelatnika na društvenim mrežama te vjerodostojnost i kvalitetu pruženih informacija omogućit će se razvijanje teorijske postavke modela za kreiranje preporuka o profesionalno adekvatnom ponašanju na društvenim mrežama u skladu su potrebnim vještinama koje omogućuju odgovorno ponašanje i očuvanje kredibiliteta profesije. Rezultati istraživanja će se primijeniti kao temelj za razvoj novih znanstveno utemeljenih edukativnih sadržaja o e-profesionalizmu u kurikulumima MEF-a i SFZG-a te će pridonijeti unaprjeđenju cijelo-životnog učenja zdravstvenih djelatnika.

Upitnik

Temeljem natječaja Uspostavni istraživački projekti Hrvatske zaklada za znanost iz svibnja 2017.g. odobreno je financiranje projekta UIP-2017-05-2140 Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika (SMePROF projekt).

Izabran asistent za projekt – Marko Marelić, mag. soc.

Provedba kvantitativnog presječnog istraživanje o korištenju društvenih mreža, studenata i nastavnika MEF-a i SFZG-a

• 714 ispitanika studenata/ica Medicinskog fakulteta i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (RR studij medicine: 69,6%, RR studij dentalne medicine: 49,7%)
• 64 ispitanika studenata/ica diplomskog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (RR: 59,4%)
• 127 nastavnika/ica Medicinskog fakulteta i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (RR Mef: 20,6%, RR Sf: 17,8%)

Provedba kvalitativnog istraživanje o korištenju društvenih mreža studenata i nastavnika MEF-a i SFZG-a temeljem fokus grupa

• U razdoblju od 9. travnja do 8. svibnja 2019.g. održane su 4 fokus grupe (ukupno 37 sudionika fokus grupa) na kojima su korišteni polu-strukturirani predlošci za fokus grupe

Sudjelovanje na konferencijama / kongresima

• 29.6. – 1.7.2018. Simpozij „Mediji i zdravlje“, Grožnjan, Hrvatska
• 27. – 30.9.2018. 2nd Eastern European Conference on Mental Health, Sibiu, Rumunjska
• 24. – 27.10.2018. 7. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanje, Opatija, Hrvatska
• 30.11.2018. Digital Shapers konferencija, Zagreb, Hrvatska
• 6.12.2018. 2nd Navigating Knowledge Landscapes’ International Conference, Zagreb, Hrvatska